U prepunom atriju Centra za kulturu Vela Luka sinoć je svečano otvorena izložba „Oliver, Split i Luka u djelu Lili Gluić“. Na izložbi su prezentirana djela splitske slikarice velolučkih korijena Lili Gluić koja je u tehnici akvarela, akrila i u kombiniranoj tehnici naslikala djela inspirirana likom i glazbenom ostavštinom Olivera Dragojevića. Načelnica općine Vela Luka otvorila je izložbu uz prigodan govor, a na otvorenju izložbe govorili su ravnatelj Centra za kulturu Vela Luka Dinko Radić i kustosica izložbe Rada Dragojević Ćosović. Na kraju programa govorila je umjetnica Lili Gluić. Glazbeni gosti bili su mješovita klapa FD „Kumpanija“, kvartet „Sequentia“ i brass bend „Atrij“ koji su svojim glazbenim izvedbama uveličali večer Oliverovim pjesmama. Ni kratki ljetni pljusak nije omeo brojne posjetitelje da nazoče svečanom otvorenju izložbe, a druženje je nastavljeno do kasnih sati u atriju Centra za kulturu Vela Luka.
Izložba je popraćena prigodnim dvojezičnim katalogom na hrvatskom i engleskom jeziku iz kojeg izdvajamo:
„Za ovu izložbu odabrano je dvadesetak akvarela s portretom velikog glazbenika iz njegovih različitih stvaralačkih faza, a koje je autorica naslikala u slobodnoj interpretaciji prema sjećanju i na temelju fotografija. Odabrano je i petnaestak platna u tehnici akrila na kojima autorica prezentira Grad Split, a inspiriranih naslovima Oliverovih velikih hitova „Cvit Mediterana“, „Splite moj“, „Ispod sunca zlatnoga“, „Nokturno“, „Picaferaj“. Tu su i nezaobilazni velolučki motivi inspirirani pjesmama „Jo da mi je“, „Valo veloluška“, ali i djela koja nose naziv prema hitovima poput pjesme „Stine“, „Galeb i ja“, „Cesarica“ i druge koje smješta u prepoznatljivi mediteranski i otočni ambijent kojeg je Oliver sjajno otpjevao u svojim pjesmama. Cilj ove izložbe je kroz likovna djela dati još jedan pogled na Olivera i njegovo stvaralaštvo i očima splitske umjetnice zaviriti u ambijent za koji je pokojni glazbenik bio posebno vezan, a to su svakako Split i Vela Luka, grad u kojem je živio i otočna oaza u koju se redovito vraćao i dijelio posebne trenutke s obitelji, kolegama i prijateljima. Djela na ovoj izložbi posveta su velikom glazbeniku i našem podneblju, a izložba je, kao i prethodne dvije, temelj za daljnje prikupljanje dokumentarne, ali i umjetničke građe vezane za Olivera Dragojevića za buduću memorijalnu zbirku. Ujedno je i poticaj drugim autorima da na kreativan način pristupe liku i djelu velikog hrvatskog glazbenika Olivera Dragojevića.
Koristeći se slikarskim tehnikama akvarelom i akrilom Lili Gluić slika mediteranske motive koji su njena tematska konstanta. Na njenim platnima redovito se javlja kamena suhozidna arhitektura. Nije nikakvo čudo da često slika štale, bisere ruralne arhitekture i velolučki vrtujak i bračku bunju, mala suhozidna remek-djela centralnog tlocrta i stožastog krovišta. Njeni korijeni su otočni, podjednako brački i velolučki, a otočna ikonografija dobro joj je poznata i duboko ukorijenjena u njen likovni opus.
Osim motivom suhozida, njeni radovi obiluju i urbanom kamenom mediteranskom gradnjom i sakralnom arhitekturom, pa su, shodno tome, balature, stepeništa, dvori, zvonici na preslicu, trgovi, volti i crkvena pročelja tematski repertoar s kojim raspolaže, a slikarska tehnika akrila na platnu i lesonitu izražajni medij u kojem se pojavljuju. U tehnici akvarela Lili rado slika ljudske figure najčešće u specifičnom mediteranskom ambijentu. To su često pojedinačne figure ili figure u paru koje sjede, pričaju, gestikuliraju ili meditiraju, a u svakom od ovih djela autorica nastoji unijeti dozu humora, a ponekad i ironije. Na njenim slikama često su prisutni motivi mediteranske flore i faune kojima autorica oslobađa maksimum svoje slikarske energije ostvarujući u akvarelu svoja ponajbolja djela. Sigurnim potezima kista stvara dopadljive i smirujuće prozračne forme, a njen likovni opus potvrda je autoričine fascinacije plenerističkim slikarstvom. Kao obožavateljica glazbene ostavštine Olivera Dragojevića naslikala je niz slika inspiriranih njegovim likom i pjesmama.“
Izložba će biti otvorena do 31. 8. 2022.
Tekst: CZK Vela Luka
Foto: Saša Prižmić