Centar za kulturu Vela Luka

Atrij Centra za kulturu s mozaicima

Centar za kulturu Vela Luka je samostalna, kulturna, znanstvena, umjetnička i informativna javna ustanova čiji je osnivač Općina Vela Luka. Djelatnost ove ustanove u širem smislu definira se kao:

1. muzejsko – galerijska djelatnost koja podrazumijeva prikupljanje, proučavanje, zaštitu i izlaganje muzejske i arhivske građe,

2. integralna proučavanja i prezentacija i zaštita kulturne i tradicijske baštine Vele Luke,

3. suradnja sa nadležnim ustanovama za zaštitu spomenika kulture i nadzor nad stanjem graditeljske baštine u Općini,

4. organizacija predavanja, promocija, izložbi, koncerata, gostovanja, glazbeno-scenskih predstava i drugih kulturnih manifestacija,

5. izdavačko - informativna djelatnost,

6. koordinacija ustanova i udruga, te manifestacija koje djeluju na području Općine Vela Luka, a u vezi s korištenjem prostora Centra za kulturu,

7. poticanje i promicanje amaterskog stvaralaštva u kulturi,

8. organiziranje kulturnih skupova, savjetovanja, radionica, kolonija, predavanja, seminara i tribina

9. edukacija i približavanje informacijskih i komunikacijskih tehnologija korisnicima stanovnicima općine Vela Luka,

10. promicanje kulturnih vrijednosti i umjetničkih dosega općine Vela Luka, otoka Korčule i Hrvatske putem međuopćinske i međunarodne suradnje,

12. promicanje održivog razvoja i kulture življenja kao kulture u najširem smislu.

Župna crkva sv. Josipa i sjeverna fasada Centra za kulturu Vela Luka (palača Franulović Repak)

U Centru za kulturu čuva se, prezentira i stručno obrađuje arheološka, umjetnička, etnološka i općenito kulturna baština Vele Luke.

Osnovu fundusa čini arheološki materijal iskopan na lokalitetu Vela spila i Međunarodna poklon zbirka crteža, grafika i male skulpture. Zbirka sadrži dvjestotinjak djela umjetnika koji su obilježili domaću i svjetsku umjetničku scenu (Edo Murtić, Ivan Kožarić, Branko Ružić, Ivan Picelj, Valerio Adami, Jesus Raphael Soto, Tadeusz Kantor, Errò i mnogi drugi) i jedina je zbirka, koliko nam je poznato, u Hrvatskoj koja sadrži djela engleskog kipara Henryja Moorea. Lokalitet Vela spila i zbirku u Centru za kulturu godišnje posjeti oko 2000 posjetitelja.

U galerijskom prostoru Centra za kulturu u Veloj Luci posljednjih nekoliko godina postavljene su izložbe brojnih uglednih domaćih i stranih umjetnika kao što su Dalibor Martinis, Antun Maračić, Ivan Kožarić, Nina Czegledy, Pavo Urban, Igor Kuduz, Valerio Adami, Jože Ciuha i mnogi drugi. U istom prostoru prezentirali su se i drugi kulturni sadržaji značajni za Velu Luku i otok Korčulu u cjelini. Ova događanja je posjetio velik broj domaćih i stranih posjetitelja, stvorena je stalna lokalna galerijska publika, pa je galerija u Veloj Luci po svojim programima i sadržajima postala prepoznatljiva na otoku Korčuli, u Dubrovačko-neretvanskoj županiji i šire. S vremenom, ukazala se potreba da se dio programa u  ovom prostoru profilira i kroz svoj naziv, čime su se uvelike izbjegli razni nesporazumi, stihijsko organiziranje sporadičnih i prigodničarskih sadržaja niže kvalitete u udarnim ljetnim terminima, bez dugoročnog pozitivnog efekta na cjelokupni razvoj kulturnog života u mjestu, a omogućio se kvalitetan i kreativan susret otočke sredine i značajnih domaćih i stranih umjetnika.

Na inicijativu djelatnika Centra za kulturu Vela Luka, a uz potporu općine Vela Luka, 2008. godine odobreno je korištenje naziva Galerija moderne i suvremene umjetnosti Centra za kulturu Vela Luka za dio izložbenog programa u Centru za kulturu Vela Luka.

 
Zapadna fasada Centra za kulturu Vela Luka (Dalibor Martinis "Obraćam vam se kao čovjek čovjeku", 2007.)

Rezultat izložbi u sklopu ovog programa su, između ostalog, donirana umjetnička djela renomiranih domaćih i stranih umjetnika poput Ivana Kožarića, Antuna Maračića, Pava Urbana, Nine Czegledy, Ane Elizabet, Darka Fritza, Marije Grazio, Borisa Cvjetanovića, Dalibora Martinisa i drugih koji se čuvaju u Centru za kulturu Vela Luka.

Osim arheološke zbirke Vela spila i Međunarodne poklon zbirke, u Centru za kulturu se čuva i prezentira zbirka drvenih maketa brodova samoukog umjetnika drvorezbara Nedjeljka Gugića Kotarca i zbirka mozaika nastalih 1968. godine kada je u Veloj Luci održan prvi Međunarodni susret likovnih umjetnika. Jedan dio ovih mozaika ugrađen je u polukružne kamene otvore atrija Centra za kulturu. Autori ovih mozaika figuralnih i apstraktnih motiva su Joko Knežević, Ante Marinović, Kosa Bokšan, Jacques Busse i drugi, a posebno se ističe podni mozaik s motivom hobotnice autora Ferdinanda Kulmera. U atriju se nalazi i metalna kinetička skulptura američkog umjetnika Jefferyja Laudenslagera koji je djelo poklonio Veloj Luci 2006. godine.

Instalacija na zapadnoj fasadi Centra za kulturu Vela Luka, Nina Czegledy i Marcus Neustetter

U Maloj galeriji prezentirana je suhozidna arhitektura otoka Korčule izložbom „Vrtujak i toreta“. Izložba je rezultat suradnje Fakulteta za arhitekturu u Ljubljani, Općine Vela Luka i Centra za kulturu. Izložba je dio projekta Kamen Mediterana. U travnju 2010. godine Centar za kulturu Vela Luka dobio i donaciju od 68 umjetnina renomiranih hrvatskih umjetnika koji su djelovali od 30-tih godina XX. stoljeća do danas. Sredstva donacije izdvojila je tvrtka Croatia osiguranje d.d. zahvaljujući kojoj su otkupljena umjetnička djela iz Kolekcije Marinka Sudca za funduse muzeja u sklopu Projekta za očuvanje hrvatske kulturne baštine.

Osim renomiranih domaćih i stranih autora, u galerijskom prostoru Centra za kulturu  postavljene su i brojne izložbe lokalnih likovnih amatera, ali i izložbe raznih lokalnih udruga. Centar za kulturu je i mjesto promocije raznih publikacija, mjesto održavanja koncerata, filmskih projekcija, večeri poezije i raznih predavanja.

U ožujku 2014. godine Centar za kulturu Vela Luka dobio je i vrijednu umjetničku donaciju od uglednog hrvatskog fotografa Borisa Cvjetanovića. Radi se o deset fotografija iz njegovog još uvijek otvorenog ciklusa „Grad“.

U lipnju 2014. Godine Centar za kulturu Vela Luka dobio je i jedno djelo akademskog slikara Nikole Skokandića iz Žrnova. Radi se o Art knjizi „Sreća“ tiskanoj povodom stote obljetnice rođenja akademika Petra Šegedina.


Ispis   E-mail